Fajeri kod Mrkoplja

Na dijelu prvotne trase Karolinske ceste, danas šumske ceste između Brestove Drage i sela Slavica, nalazi se 15 krnjih piramida, građenih od velikih kamenih blokova. Svaka je široka i dugačka oko 7 metara, te su najviše isto toliko visoke. To su fajeri (od njem. pfeiler=stup) koji su služili kao upornjaci strmom vijaduktu s drvenim podom i ogradom koji je premošćivao dolinu. Graditelj Karolinske ceste Antun Matija Weiss je na jedinstven, ali i neuobičajen način premostio udolinu – umjesto da cestu gradi okolnim, nešto duljim putem i na taj način zaobiđe depresiju, izgradio je vijadukt s priličnom kosinom.

Fajeri Mrkopalj

Prema zapisanim podacima, jedne zime krajem 18. stoljeća je teška kočija s četiri konja i dosta putnika na zaleđenom vijaduktu počela klizati i probivši ogradu pala na tlo, a svi putnici i konji ostali su na mjestu mrtvi. Saznavši za to, graditelj Weiss si je tada oduzeo život. Nakon toga izgrađena je okolna cesta, drveni dijelovi vijadukta su istrunuli, a fajeri još uvijek stoje kao simbol jednog rijetkog, neviđenog i neuspješnog arhitektonskog rješenja.

Od Mrkoplja se ide prema Sungeru. U Sungeru kod crkve se skreće prema Brestovoj Dragi (označeno tablom) i dalje ravno dok ima asfalta. U jednom momentu cesta se račva, a treba ići lijevim krakom. Šumski makadam vodi do idućeg račvanja gdje se može ostaviti auto, a zatim pješice par minuta desnom cestom do fajera.

(Upute napisao: Boris Pecigoš, www.carobna-suma.com)

Turistička zajednica Mrkopalj

Općina Mrkopalj prostire se u središnjem dijelu Gorskoga kotara, ispod masiva Velike Kapele, na 137 km2. Visoravan kojom dominira Mrkopaljsko polje nalazi se na 825m n/v. S okolnim planinama Bjelolasicom (1534 m), Bitorajem, Bijelim i Samarskim stijenama (strogi rezervat prirode) idealno je mjesto za razvoj ljetnog i zimskog turizma. Povijest ovog kraja seže u drugu polovicu 15. stoljeća, od kada datiraju prvi pisani dokumenti. Administrativno sjedište je Mrkopalj, u općinu spadaju Sunger, Bukovac Sungerski, Tuk, Begovo Razdolje i Brestova Draga.
Revitalizacijom skijališta Čelimbaša (3 km uređenih staza), uz već postojeće skijalište u Begovom Razdolju, te izgradnjom skijališta Maj i Čičkov vrh (Sunger), nastojimo postati najbolje hrvatsko skijalište. Izgradnja jedinstvenog Hrvatskog biatlonskog centra Zagmajna pridonosi popularizaciji sve prisutnijeg nordijskog skijanja. Hotel „Jastreb“ u Begovom Razdolju, apartmani i sobe, planinarski dom u Tuku daju novi zamah turističkom razvitku kraja.

mrkopalj

KONTAKT

Stari kraj 3
Mrkopalj
Tel: +385(0)51/833-225, +385(0)91/2626-103
e-mail: tz@tz-mrkopalj.hr
web: www.tz-mrkopalj.hr

Begovo Razdolje

Begovo Razdolje najviše je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj na 1078 metara nadmorske visine. Smješteno je na zapadnim obroncima Bjelolasice. Planina Bjelolasica razdvaja Karlovačku i Primorsko-goransku županiju, a ujedno je poznato skijalište, te idealno mjesto za visinske pripreme sportaša. Begovo Razdolje tako postaje poznato po skijalištu koje spada pod olimpijski centar Bjelolasica u sklopu kojeg se nalazi i hotel Jastreb. Osim toga Begovo Razdolje okruženo je i prekrasnim planinama, šumskim stazama te je za lijepog vremena samim time zanimljivo planinarima i šetačima.

begovo

Stanovnici Begovog Razdolja s obzirom na sam položaj mjesta oduvijek su se bavili šumarstvom, prijevozom dobara na jadransku obalu, lovom na divljač, te stočarstvom. U današnje vrijeme umjesto šumarstvu lokalno se stanovništvo počelo okretati turizmu i to seoskom, uključivši u turističku ponudu upravo ono čime su se bavili od davnina, stočarstvo. Tako se u Begovom Razdolju danas nalazi najveća farma krava u Primorsko – goranskoj županiji, farma Francišković. Farmi je moguć turistički posjet uz upoznavanje sa svim procesima kao što su održavanje, mužnja krava, izrada sira…

farma-krava-begovo-razdolje

U mjestu je moguć boravak i u privatnom smještaju u malim kućicama karakterističnim za taj kraj, uz bogate okuse domaće kuhinje.

skijanje-begovo-razdolje-go

Mrkopalj

Mrkopalj, malo Goransko mjesto smjestio se usred velikog Mrkopaljskog polja izmedu obronaka Bitoraja i Viševice. Mrkopalj se prvi put spominje u 15. stoljeću, a o tome svjedoče i arheološki ostaci srednjevjekovne crkvice iz 14./15. stoljeća na uzvisini Fortica. Takve su crkvice podizali knezovi Frankopani za svoje kmetove.

mrkopalj-gorski-korar

Od povijesnih znamenitosti kraja treba istaći Fajere. To su ostaci vijadukta Karolinske ceste iz 1732. godine koje se nalaze u obližnjoj Brestovoj Dragi.

Iznad obližnjeg Tuka nalazi se zaštićeni krajolik i memorijalno područje u spomen 26 smrznutih partizana Matić poljana.

matic poljana mrkopalj

Največi adut Mrkoplja je obnovljeno skijalište Čelimbaša (3 km uređenih staza), koje je pridonijelo turističkoj ponudi te povratku mnogobrojnih skijaša iz cijele regije. U obližnjem Sungeru nalaze se još dva skijališta koja svakako pridonose razvoju zimskog turizma na cijelom ovom području.

celimbasa-mrkopalj-gorski-k

U blizini Mrkoplja nalazi se prirodni fenomen Bijele i Samarske stijene, koje su svakako prava poslastica za planinare, te najstarije živo biće Općine Mrkopalj, tisa stara preko dvije tisuće godina.

U ljetnim mjesecima organizira se tradicionalna berba plodova borovnica i drugih šumskih plodova.

Mrkopalj se može podičiti međunarodnom školom mira i njezinim kreativnim radionicama. Svrha ove škole je intenziviranje veza između članova različitih etničkih skupina i pomoć održavanju kulturnog naslijeđa. Umjetničke, ekološke i komunikacijske radionice djeluju po principu “uči čineći i dijeleći”.

Pilarova ledenica

Nedaleko od Mrkoplja u Mrzloj Dragi nalazi se speleološki objekt Pilarova ledenica koja je dobila ime po hrvatskom geologu dr. Đuri Pilaru. Pilarova ledenica je jama, sa silaznim kanalom dužine oko 150 metara, a temperatura na dnu je uvijek oko 0°C. Pilarova ledenica spada u najpoznatije u Gorskom kotaru, a karakterizira je led koji se u njoj zadržava cijele godine. Voda prokapnica koja kaplje sa stropa i ledi se, stvara prozirne sige ledenice zadivljujućeg izgleda.

pilarova-ledenica

Kako pronaći Pilarovu ledenicu?

Točne koordinate špilje su 45º 20′ 8.82” N – 14º 49′ 56.57” E. Iz Mrkoplja treba krenuti prema sjeveru u ulicu Jakino. To je uska asfaltirana uličica koja vodi do odlagališta otpada, do kojeg je od glavne ceste oko 2 km. Od odlagališta otpada treba voziti točno 1000 m do jednog jačeg zavoja udesno (nakon smetlišta više nema asfalta, već makadam). Prije samog skretanja u taj zavoj trebate pred sobom vidjeti brdo. Od tog zavoja u šumu (i prema brdu) se nastavljaju dva paralelna šumska puta. Auto možete ostaviti na zavoju, pa se makadamom nakon zavoja uputite još kojih stotinjak metara dalje. Na lijevo se odvaja relativno slabo vidljiv traktorski put, obrastao travom (spušta se s makadama ukoso i lagano prema dolje). Ovdje je za drvo privezana plava vrećica, te postoji kamen sa strelicom (fotografije). Nakon kojih pedesetak metara, opet na lijevo se odvaja puteljak koji vodi do špilje. Označili smo ga kamenjem uz jednu smreku (fotografije). Na smreki postoji jedva vidljiva planinarska oznaka (očito je nekad ovo bio dio planinarske rute!).

(Upute napisao: Boris Pecigoš, www.carobna-suma.com)

Bijele i Samarske stijene

Bijele i Samarske stijene su jedni strogi rezervat u Primorsko – goranskoj županiji, te predstavljaju jedinstven geomorfološki fenomen krasa u okrilju šume, uz niz zanimljivosti biljnog i životinjskog svijeta.

Put koji vodi do stijena udaljen je oko 3 kilometara od Mrkoplja, ali je do njih moguće doći i iz Jasenka.

bijele-i-samarske-stijene

Bijele stijene visine 1335 metara obiluju različitim oblicima kukova, vertikalnih škrapa, tornjića, vrata, svodova te žljebova u kojima se snijeg zadržava cijele godine. Umorni posjetioci mogu predahnuti u maloj planinarskoj kući koja se nalazi u samom srcu Bijelih stijena.

Samarske stijene visine 1302 metara, iako niže teže su pristupačne. Samarske stijene čine veliki labirint kamenih skulptura nesvakidašnjih oblika i ponikava obraslih miješanom šumom smreke i jele. Na putu do vrha nalazi se Ratkovo sklonište. Sklonište je svakako zanimljivo jer je smješteno u pećini stijene koja ga nadvisuje kao prirodni krov.