Galeria Delnice d.o.o. Planinarski dom u Delnicama, Radićeva 21, žele Vam, ugodnu dobrodošlicu! Do nas možete doći vrlo lako – javnim prijevozom točno u srce Gorskog Kotara, grad Delnice – najviši grad u Hrvatskoj 700 m. Kod nas možete možete uživati u najčišćem zraku, koji Vam osigurava udobnost smještaja i relaksacije. Krajolik je prepun prirodnih ljepota što nam omogućuje organizaciju raznih izleta. Kao primjer možemo spomenuti Zeleni vir u Skradu, Park šuma Golubinjak, spilja Lokvarka i Omladinsko Jezero u Lokvama, jezero Bajer i spilja Vrelo u Fužinama, Dolina leptira pokraj rijeke Kupe i Kupica, Nacionalni park Risnjak u Crnom Lugu ili nešto drugo od mnogobrojnih interesantnih prirodnih lokacija.

Radićeva 21, Delnice
tel: +385(0)51/812-423
fax: +385(0)51/811-970
mob: +385(0)98/193-8775 (Brigita)
mob: +385(0)98/902-9960 (Slaven)
info@galeriadelnice.hr

Bistro “AM”, Delnice, Starčevićeva 2, tel.812-310
Bistro “Start”, Delnice, Školska 9, tel. 811-005
Bistro “Pauše” (i kombi prijevoz), Delnice, Jelačićeva 27, tel. 812-126
Bistro “Pleter”, Delnice, Radićeva 1, tel. 814-235, mob.091/59-89-014
Buffet “Lovačka kuća Polane”  (i Taxi služba), Polane, mob. 099/410-06-32, 098/168-26-75
Buffet “Scorpion”, Delnice, Supilova 67, tel. 812-662
Objekt brze prehrane “Pizza cut-Tvitić”, Delnice, Supilova 48, tel. 811-064
Objekt brze prehrane “Rasta”, Brod na Kupi, Zrinska 12

Hotel “Mance”, Brod na Kupi, tel. 837-360, fax. 837-164, www.cemaboy.tk
Hotel “Risnjak”, Delnice, tel. 508-160, 508-180, fax. 508-170, www.hotel-risnjak.hr
Pansion “Lovački dom”, Delnice, tel. 812-440, fax. 812-019,  www.lovacki.com
Pansion Nacionalnog parka “Risnjak”, Crni Lug, tel. 836-133, fax. 836-116, www.risnjak.hr
Planinarski dom “Galeria”, Delnice, tel.812-423, fax. 811-970, mob. 098/193-87-75, www.galeriadelnice.hr
Planinski centar “Petehovac”, Delnice, tel. 814-901, fax. 814-902, www.petehovac.com
Caffe-bar i sobe “Centar”, Delnice, tel. 812-972, mob. 098/232-875, www.centar-delnice.hr
“Sotlar” d.o.o., sobe “Americano”, Delnice, tel. 811-320

Područje Grada Delnica čini “Delnički trolist” – Delnice, Crnoluško – risnjački kraj i Kupska dolina. Delnice su središnje i najveće naselje Gorskog kotara. Smještene na nadmorskoj visini od 698 metara i uokvirene u uzvišenjima Drgomlja, Petehovca i Japlenškog vrha Delnice su najviši grad u Hrvatskoj. Posebno su preporučljive za visinske pripreme sportaša, za rekreativce, za šetnje i boravak u prirodi, a zimi su pravi mamac za ljubitelje snijega i zimskih sportova.

Crni je Lug, pak, idilično goransko naselje, zimi bijelo, a ljeti cvjetno ishodište za Nacionalni park Risnjak.

Za ljubitelje aktivnog odmora, tu je Kupska ili Brodska dolina s prekrasnom rijekom Kupom, koja Vam nudi kanuing, kajak ili rafting, sportski ribolov i mušičarenje, kupanje i nezaboravan doživljaj čiste gorske rijeke.

KONTAKT

Lujzinska cesta 47
51300 Delnice
Tel: +385(0)51/812-156
e-mail: turisticka@ri.t-com.hr
web: www.tz-delnice.hr

Fužine su smještene 730 metara nad morem, u jugozapadnom dijelu Gorskog kotara, okružene slikovitim planinama, tišinom stoljetnih šuma crnogorice i ljepotom svojih jezera. Od svoga postanka pa do današnjih dana, Fužine mogu zahvaliti razvoj vrlo dobrom prometnom položaju i blizini tranzitnih pravaca – nekada cesti Karolini, koja je povezivala unutrašnjost s priobaljem, željezničkoj pruzi, a danas autocesti Zagreb – Rijeka, koja skraćuje put do mora na samo pola sata. Pravi je užitak ljeti boraviti na moru, a noćiti na ugodnom goranskom zraku u brojnim smještajnim objektima.

Turistički ured Fužine
Tel: +385(0)51/835-163
Fax: +385(0)51/830-000
E-mail: info@tz-fuzine.hr
www.tz-fuzine.hr

Vrbovsko, drugo po veličini naselje u Gorskom kotaru smješteno na pola puta između Zagreba i Rijeke, spominje se davne 1481.g. Područje je to koje zauzima površinom 280 km2 sa 6100 stanovnika i 60 naselja od kojih su veća i poznatija Vrbovsko, Moravice, Lukovdol, Severin na Kupi i Gomirje.
Bogata povijest rezultirala je vrijednim sakralnim, kulturno –povijesnim spomenicima te baštinom koja ovom području odijeva posebno satkano ruho. Bogata je ovdje vegetacija, veliki prostori pokriveni šumom, čujan je jednino huk snažne Kupe i Dobre, dok se istinska ljepotica Kamačnik stidljivo povlači kroz skute svoga kanjona.
Kamačnik je zaštićeni krajolik, izuzetne je ljepote, a staza koja vodi kroz 3 km ove kristalno čiste tekućice otkriva nam čari visećih mostića, bogat biljni i životinjski svijet. Istinski raj za šetače, zabavu i rekreaciju.
Uzbudljiv turistički doživljaj pružiti će Vam i rijeka Kupa – kupanje, kanuing, vožnja biciklističkim stazama, ribolov. Tu ćete upoznati Oblikovnu likovnu radionicu, vidjeti zaštićene ruralne cjeline, a potom sa Orlove stijene i Litorića uživati u ljepoti krajolika. Posjetiti ćete Lukovdol – rodno mjesto pjesnika I.G.Kovačića u kome je smješten muzej i amfiteatar, a u blizini crkva Blažene djevice Marije na nebo uzete kao i crkva sv. Franje Ksaverskog, vrlo vrijedan spomenik iz 17.st. Goranov je to Lukovdol, ovdje je sve drugačije, nekako iskreno i toplo. Svega nekoliko kilometara dalje u Severinu na Kupi smješten je dvorac Zrinsko-Frankopanski. Ruševan no drevan, njegova povijest seže u 15 st.
U samom središtu Vrbovskog nalazi se crkva sv. Ivana Nepomuka – mala «katedrala» Gorskog kotara, a u Gomirju Manastir i crkva Roždenija sv. Jovana Preteče. Godinom osnivanja Manastira smatra se 1600. a isti već u 19.st. postaje patinom povijesti i čuvarom prošlosti.
I na kraju ne zaboravite posjetiti Moravice. Šetnja uz malo Čogrljevo jezero vratiti će Vas prirodi.

To je najbolji odabir Vašega puta.  Dobro  nam došli!

KONTAKT

Vrbovsko
Tel: +385(0)51/875-984
e-mail: turisticka.zajednica.grada.vrbovsko@ri.t-com.hr
web: www.tz-vrbovsko.hr

Općina Mrkopalj prostire se u središnjem dijelu Gorskoga kotara, ispod masiva Velike Kapele, na 137 km2. Visoravan kojom dominira Mrkopaljsko polje nalazi se na 825m n/v. S okolnim planinama Bjelolasicom (1534 m), Bitorajem, Bijelim i Samarskim stijenama (strogi rezervat prirode) idealno je mjesto za razvoj ljetnog i zimskog turizma. Povijest ovog kraja seže u drugu polovicu 15. stoljeća, od kada datiraju prvi pisani dokumenti. Administrativno sjedište je Mrkopalj, u općinu spadaju Sunger, Bukovac Sungerski, Tuk, Begovo Razdolje i Brestova Draga.
Revitalizacijom skijališta Čelimbaša (3 km uređenih staza), uz već postojeće skijalište u Begovom Razdolju, te izgradnjom skijališta Maj i Čičkov vrh (Sunger), nastojimo postati najbolje hrvatsko skijalište. Izgradnja jedinstvenog Hrvatskog biatlonskog centra Zagmajna pridonosi popularizaciji sve prisutnijeg nordijskog skijanja. Hotel „Jastreb“ u Begovom Razdolju, apartmani i sobe, planinarski dom u Tuku daju novi zamah turističkom razvitku kraja.

KONTAKT

Stari kraj 3
Mrkopalj
Tel: +385(0)51/833-225, +385(0)91/2626-103
e-mail: tz@tz-mrkopalj.hr
web: www.tz-mrkopalj.hr

Provedite aktivan odmor u srcu Gorskog kotara. U hladu stoljetnih šuma udahnite život punim plućima i potražite davne korijene koji vas vežu s prirodom. To je idealno mjesto za bijeg iz gradske vreve i prikupljanje snage za divlji tempo života današnjice.

Ako želite spoznati život u skladu s prirodom uključite se u Ravnogorske plodove gorja, prošećite živopisnim krajolicima Ravnogorskog planinarskog puta i upoznajte biciklom prekrasne Ravnogorske zelene staze.

Za boravka u Ravnoj Gori posjetite ravnogorske kulturne znamenitosti, izletište Javorova kosa s planinarskom kućicom, kraj koje je, prema legendi ljekovito vrelo, Božji studenac, obiđite šumske staze i šetnice ili potražite druge mogućnosti rekreacije. U Lovištu “Višnjevica” pruža vam se mogućnost lova i foto lova. Raspitajte se za probu ili koncert ravnogorskog puhačkog i  tamburaškog orkestra. Vrijedi ih poslušati.

KONTAKT

I.G. Kovačića 177
Ravna Gora
Tel: +385(0)51/818-351, +385(0)99/229-3773
e-mail: tzo-ravna-gora@ri.t-com.hr
web: www.tz-ravnagora.hr

Na središnjem goranskom prostoru uz Lujzinsku cestu, koja razdvaja mjesto, smjestio se Skrad, naselje već krajem 19. stoljeća poznato kao klimatsko oporavilište i odmorište.   Blaga subalpska klima, svjež zrak i očuvan okoliš samo su neke od prednosti po kojima je ovo naselje poznato u svojoj bogatoj turističkoj prošlosti.

Skrad s okolicom prostire se na 56,54 km2 i broji oko 1000 stanovnika. Rasprostranjen po padinama Skradskog vrha, Skrad ima izuzetno povoljan prirodni položaj s visinskom razlikom od 300- 1044m. Visoko se uzdignuo nad kanjonom u kojem su Zeleni vir i Vrajži prolaz, prirodne rijetkosti iznimnih odlika i ljepote. Iz Skrada se otvaraju vidici na dolinu Kupe, okolne planinske vrhove i slovenske planine.

KONTAKT

Goranska bb
51311 Skrad
Tel: +385(0)51/810-316
e-mail: tzo-skrad@ri.t-com.hr
web: www.tz-skrad.hr

Lokve bilježe prve pisane tragove svog postojanja još daleke 1432. godine u Knjizi «Gorski kotar i Vinodol», te 1481. godine u ispravi Kraljevskog suda što nam govori o mjestu kao jednom od najstarijih u Gorskom kotaru. Izgradnjom Lujzinske ceste, mjesto se počelo razvijati u prometno središte. O turističkim počecima ovog kraja govore podaci o postojanju «Društva za uljepšavanje mjesta» kao i  stare razglednice iz 1898. godine i kasnije.

Danas, Lokvarski kraj sa oko 1200 stanovnika obuhvaća naselja Lokve, Mrzla Vodica i Zelin Mrzlovodički koja su smještena na nešto više od 700 metara nad morem. Ovo ppodručje se prostrlo poljem i vodama te stvara privlačnu sliku kultiviranog naselja okruženog šumom koje poziva na dolaske ovdje u podnožje stasitog Risnjaka. Iako smješten nedaleko priobalnog prostora, klima ovog područja je izrazito planinska – ljeta su kratka, svježa i ugodna spram dužih i oštrih zima sa obiljem snježnih padalina.

KONTAKT

Rudolfa Strohala 118
51316 Lokve
Tel: +385(0)51/831-250
e-mail: tzo-lokve@ri.t-com.hr
web: www.tz-lokve.hr

Grad Čabar površinom zauzima gotovo četvrtinu prostora Gorskog kotara, odnosno treći je po veličini grad u Primorsko-goranskoj županiji. Njegov prostor je periferan, granični i manje dostupan glavnim prometnim pravcima Hrvatske i susjedne Slovenije. Prostire se na geografskim visinama između 650 i 1200 m nad morem, pa zbog toga ima otežane zimske uvjete i nepovoljan geografsko-prometni položaj.

KONTAKT

Školska 1
51305 Tršće
Tel: +385(0)51/824-110
Gsm: +385(0)98/461-406
e-mail: info@tz-cabar.hr
web: www.tz-cabar.hr

Brod Moravice imaju okolicu bogatu prirodnim ljepotama. Pogled na Kupsku dolinu nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Iznad kanjona Kupe dva su čuvena vidikovca: Špičasti vrh i Medveja stena koji pružaju prekrasan pogled na susjednu Sloveniju i veliki dio Gorskoga kotara. Kod sela Kuti uzdiže se brijeg Parag s kojeg se za vedrih dana vide alpski masivi. Uz sve ove ljepote ljubitelji prirode naći će na livadama i travnjacima rijetke planinske vrste: crveni ljiljan, sunovrat,planinčicu, božiku, a u dolini rijeke Kupe šarenilo brojnih vrsta leptira. Planinari i ljubitelji prirode, uvjerite se u istinitost ovih činjenica i otkrijte i istražite naše područje.

KONTAKT

S. Radića 2
51312 Brod Moravice
Tel: +385(0)51/817-180
e-mail: tz@brodmoravice.hr
web: www.tz-brodmoravice.hr

Policija: 92
Vatrogasci: 93
Hitna pomoć: 94
Gorska služba spašavanja: +385(0)91/591-1111
Pomoć na cesti: 987
Opće informacije: 988
Centar za obavješćivanje: 112

BENZINSKE POSTAJE
Crni Lug: +385(0)51/863-144
Čabar: +385(0)51/821-185
Fužine: +385(0)51/835-502
Gerovo: +385(0)51/823-052
Delnice: +385(0)51/812-071
Ravna Gora(odmorište): +385(0)51/818-705, +385(0)51/819-180
Severin na Kupi: +385(0)51/870-215
Skrad: +385(0)51/810-691
Tuhobić: +385(0)51/835-680
Vrbovsko: +385(0)51/875-525

AUTOBUSNE POSTAJE
Delnice: +385(0)51/812-060
Vrbovsko: +385(0)51/875-142

ŽELJEZNIČKE POSTAJE
Brod Moravice: +385(0)51/817-360
Delnice: +385(0)51/812-207
Fužine: +385(0)51/835-315
Skrad: +385(0)51/810-684
Vrbovsko: +385(0)51/875-149

TAXI
Delnice: +385(0)51/811-311, +385(0)91/2005-707

VETERINARSKE STANICE
Delnice: +385(0)51/812-016, +385(0)51/812-416
Vrbovsko: +385(0)51/875-213
Severin na Kupi: +385(0)51/870-203

TURISTIČKE ZAJEDNICE
TZ Brod moravice: +385(0)51/817-180
TZ Čabar: +385(0)51/821-042, +385(0)51/821-137
TZ Fužine: +385(0)51/835-163, +385(0)51/835-000
TZ Delnice: +385(0)51/812-156
TZ Lokve: +385(0)51/831-250
TZ Mrkopalj: +385(0)51/833-225
TZ Ravna Gora: +385(0)51/818-351
TZ Skrad: +385(0)51/810-820
TZ Vrbovsko: +385(0)51/875-984

Ako želite da se vaš smještaj, apartman, restoran ili samo neka vaša slika ili text pojavi na našim stranicama kontaktirajete nas. Slobodno nam se obratite i ukoliko imate bilo kakvih pitanja, ispravaka ili prijedloga u vezi web stranice.

e-mail: info@gorski-kotar.com.hr

Općina Brod Moravice smještena je na sjeveroistočnom dijelu Primorsko-goranske županije, u zapadnom dijelu Gorskoga kotara, na 560 m nadmorske visine. Udaljena je od Zagreba 80 km, od Rijeke 50 km. Još uvijek je to područje nedovoljno otkriveno, a zbog svoje povijesti i okolnih zaseoka vrlo zanimljivo. Po broju stanovnika to je najmanja, ali najstarija općina u Gorskome kotaru. Na relativno velikoj površini od 62 km kvadratna živi samo 1 000 stanovnika u 38 naselja.

Jedno od najznačajnijih obilježja ovog kraja su prirodne ljepote. Veliko bogatstvo crnogoričnih šuma, planinske staze uz kanjon rijeke Kupe koja predstavlja granicu prema Sloveniji, a ujedno pruža i mogućnosti ribolova, Orlove stijene, te još veliki broj prirodnih ljepota Brod Moravice čine zanimljivim turističkim odredištem. Šume i proplanci brodomoravičke općine bogati su srnećom i jelenskom divljači, divljim svinjama, medvjedom i risom. Samim tim obiljem divljači lovci su dobrodošli na lov na visoku divljač, uz mogućnost smještaja u lovačkoj kući Lazica, gdje se osim toga održavaju vrtne zabave te različite kulinarske manifestacije.

Od kulturnih znamenitosti brodomoravičkog kraja od izuzetnog su značaja očuvane stare goranske kuće, spomenici ruralnog graditeljstva i to: kuća Delač iz 1644. godine te kuća Ožanić iz 1826. godine., te kuća Mance u Kutima iz 1766. godine. Upravo radi ovako dobro očuvane baštine ovo područje ima sve preduvjete postati etno-centrom, a danas je zasigurno vrlo zanimljivo i kao izletnička destinacija.

Osim prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti te raznih drugih sadržaja kao što su lov, ribolov, svake godine dan Općine Brod Moravice tradicionalno se slavi pučkim veseljem uz blagdan Svetog Roka 16. kolovoza, kada se organizira i natjecanje gastronomskog karaktera „Zlatni kotlić“.

Smještaj je moguć u privatnim kućama gdje će Vas ljubazni domaćini ponuditi pravom domaćom rakijom, izvrsnim sirom i krumpirom te ostalim domaćim autohtonim specijalitetima.

Mjesto Lokve nalaze se u središnjem djelu Gorskog kotara, na visini od 723 metara nad morem.

Jedna od glavnih zanimljivosti Lokava je Lokvarsko jezero poznato još i pod nazivom Omladinsko jezero. Upravo izgradnjom tog akumulacijskog jezera 1954. godine, naravno i uz ostale prirodne ljepote Lokve su postale jednim od najatraktivnijih turističkih odredišta Gorskog kotara. Zahvaljujući svojoj veličini i dubini jezero pruža mogućnosti za razne rekreativne i sportske sadržaje na vodi kao što su ribolov, vožnja čamcem, kupanje, orijentaciono ronjenje. Svake godine tradicionalno se od 1789. godine u kolovozu održava susret ljudi željnih rekreacije, druženja, zabave bilo pješice ili na biciklu pod nazivom „POJ“ (Pješice oko jezera), a od 1998. godine i „BOJ“ (biciklom oko jezera). Zadatak svakog sudionika je da pješice ili biciklom, bez vremenskog ograničenja, prijeđe stazu dugu 16 kilometara. Ta staza koristi se i kao šetalište, trim staza te biciklistička staza.

Osim jezerom Lokve se mogu podičiti i park šumom Golubinjak, gdje se na relativno maloj površini mogu vidjeti različiti fenomeni krša, te najvećom uređenom spiljom u Hrvatskoj, spiljom Lokvarkom.

S obzirom na to da su Lokve poznate po žabama u svojoj turističkoj ponudi imaju muzej žaba koji je svakako zanimljivo posjetiti i jedini je takav muzej u Europi, a osim njega možete pogledati jednako tako zanimljivu zavičajnu zbirku.

Zabavnih sadržaja ima za svačiji ukus: Žabarska noć koja se tradicionalno održava od 1974 godine. To je nezaboravno veće s pjesmom i plesom, žabljim kracima, specijalitetom večeri i natjecanjem u žabljim skokovima. Osim toga organiziraju se razni susreti i manifestacije u park šumi Golubinjak kao npr. Frogstock – trodnevno okupljanje motorista i ljubitelja motora s prigodnim rock-koncertom.

Skrad (700 m) je poznato planinsko, klimatsko, turističko mjesto u srcu Gorskog kotara. U njemu je sjedište Općine koja broji 1900 stanovnika.

Skrad se je smjestio na padinama Skradskog vrha, a okružuju ga šume crnogorice i bjelogorice, te samim time ima i izuzetno pogodan prirodni položaj. Može se reći da je Skrad prirodno podijeljen na tri lokaliteta: Sportsko rekreacijski centar Skradska draga gdje se nalaze nogometno igralište, boćalište, biciklističke staze, šetnice te vidikovci. Može se reći ovaj dio svakako pogodan za ispunjenje želja i potreba rekreativaca. Drugi je dio sam centar Skrada, a treći i može se reći najznačajniji simbol Skrada je izletište Zeleni vir. Ono zajedno sa Vražjim prolazom i spiljom Muževa hiža velikim dijelom utječe na posječenost ovoga kraja. Zaista bi bilo šteta ne vidjeti toliko predivnu i netaknutu prirodu.

Nad Skradom uzdiže se Skradski vrh (1044) koji svojom ljepotom mami šetače i planinare da ga posjete. Prilikom posjeta Skradskom vrhu zgodno je i posjetiti vidikovce Kavranovu stijenu i Perič odakle se pogledom zahvaća cijeli Skrad te kanjon u kojem se nalaze Zeleni vir i Vražji prolaz. Osim toga Skradski je vrh poznat i po kapelici Marijina uznesenja na nebo koja je sagrađena početkom stoljeća. 1994. godine kapelica je obnovljena i u njoj se svake godine na Veliku Gospu održava sveta misa.

Osim šetnji i planinarenja posjetiocu su u Skradu na raspolaganju i sadržaji kao što su: lov na krupnu i sitnu divljač, te sportski ribolov na Iševnici i Kupici na pastrvu i lipljana, naravno uz dozvole koje se mogu nabaviti u lovačkom društvu.

Begovo Razdolje najviše je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj na 1078 metara nadmorske visine. Smješteno je na zapadnim obroncima Bjelolasice. Planina Bjelolasica razdvaja Karlovačku i Primorsko-goransku županiju, a ujedno je poznato skijalište, te idealno mjesto za visinske pripreme sportaša. Begovo Razdolje tako postaje poznato po skijalištu koje spada pod olimpijski centar Bjelolasica u sklopu kojeg se nalazi i hotel Jastreb. Osim toga Begovo Razdolje okruženo je i prekrasnim planinama, šumskim stazama te je za lijepog vremena samim time zanimljivo planinarima i šetačima.

Stanovnici Begovog Razdolja s obzirom na sam položaj mjesta oduvijek su se bavili šumarstvom, prijevozom dobara na jadransku obalu, lovom na divljač, te stočarstvom. U današnje vrijeme umjesto šumarstvu lokalno se stanovništvo počelo okretati turizmu i to seoskom, uključivši u turističku ponudu upravo ono čime su se bavili od davnina, stočarstvo. Tako se u Begovom Razdolju danas nalazi najveća farma krava u Primorsko – goranskoj županiji, farma Francišković. Farmi je moguć turistički posjet uz upoznavanje sa svim procesima kao što su održavanje, mužnja krava, izrada sira…

U mjestu je moguć boravak i u privatnom smještaju u malim kućicama karakterističnim za taj kraj, uz bogate okuse domaće kuhinje.

Mrkopalj, malo Goransko mjesto smjestio se usred velikog Mrkopaljskog polja izmedu obronaka Bitoraja i Viševice. Mrkopalj se prvi put spominje u 15. stoljeću, a o tome svjedoče i arheološki ostaci srednjevjekovne crkvice iz 14./15. stoljeća na uzvisini Fortica. Takve su crkvice podizali knezovi Frankopani za svoje kmetove.

Od povijesnih znamenitosti kraja treba istaći Fajere. To su ostaci vijadukta Karolinske ceste iz 1732. godine koje se nalaze u obližnjoj Brestovoj Dragi.

Iznad obližnjeg Tuka nalazi se zaštićeni krajolik i memorijalno područje u spomen 26 smrznutih partizana Matić poljana.

Največi adut Mrkoplja je obnovljeno skijalište Čelimbaša (3 km uređenih staza), koje je pridonijelo turističkoj ponudi te povratku mnogobrojnih skijaša iz cijele regije. U obližnjem Sungeru nalaze se još dva skijališta koja svakako pridonose razvoju zimskog turizma na cijelom ovom području.

U blizini Mrkoplja nalazi se prirodni fenomen Bijele i Samarske stijene, koje su svakako prava poslastica za planinare, te najstarije živo biće Općine Mrkopalj, tisa stara preko dvije tisuće godina.

U ljetnim mjesecima organizira se tradicionalna berba plodova borovnica i drugih šumskih plodova.

Mrkopalj se može podičiti međunarodnom školom mira i njezinim kreativnim radionicama. Svrha ove škole je intenziviranje veza između članova različitih etničkih skupina i pomoć održavanju kulturnog naslijeđa. Umjetničke, ekološke i komunikacijske radionice djeluju po principu “uči čineći i dijeleći”.

Fužine su smještene 730 metara nad morem, u jugozapadnom dijelu Gorskog kotara. Najveća pogodnost Fužina je prometni položaj i blizina tranzitnih pravaca, što je pridonijelo njihovom razvitku, kako gospodarskom tako i turističkom. Mogućnost boravka na svježem goranskom zraku, jezera s odsjajem šume koja ih okružuje, te ostale prirodne ljepote tog kraja, a ujedno blizina mora pravi su mamac za turiste.

Atrakcija cijelog kraja je špilja Vrelo, u neposrednoj blizini jezera Bajer i Lepenica, koju karakteriziraju raznoliki podzemni oblici, pa joj otud naziv „Postojina u malom“. Jezera Bajer i Lepenica mada umjetna, odlično su se uklopila u goranski pejzaž. Uz mogućnost kupanja, jezera nude zadovoljstvo bavljenja sportovima na vodi kao što su: jedrenje, surf, vožnja čamcima, kanuom i kajakom, ronjenje. Bistre i nezagađene vode bogate su pastrvom, štukom, šaranom, klenom, linjakom, karasom. Moguć je lov na prirodne i umjetne mamce. Dozvole se mogu nabaviti u Turističkom uredu i ugostiteljskim objektima u Fužinama.

Nad Fužinama su se uzdigli prekrasni planinski vrhovi do kojih vode obilježene staze okružene bogatom vegetacijom karakterističnom za ovaj kraj. Od vrhova koji su pravi mamac planinarima valja istaći vrh Bitoraja (1386m), Višnjevice (1428m) i Tuhobića (1106m), odakle se pruža prekrasan vidik na more.

U ponudu Fužina također se ubrajaju različiti sportski tereni koji će zadovoljiti sve potrebe rekreativaca kao što su: teniski tereni, paintball park. Oni željni aktivnog adrenalinskog odmora mogu se okušati u raftingu, brdskom biciklizmu, alpinizmu ili paraglajdingu. Ljubitelji konja, imaju mogućnost jahanja.

Fužine možete razgledati i nesvakidašnjim prijevoznim sredstvom. Kad nema snijega primamljiva je vožnja kočijom ili u zimsko vrijeme vožnja saonicama. U zimskim mjesecima Fužine su karakteristične i po već tradicionalnom dočeku Nove godine u podne. Slavlje se održava na otvorenom uz kuhano vino i kobasice.

Fužine uz izrazita klimatska obilježja i prirodne ljepote, bilježe i povijesne vrijednosti. Tu je rođen dr. Franjo Rački, akademik i prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodno mjesto podignulo, mu je spomenik i park.

U susjednom Liču nalazi se etnografska zbirka koja čuva sjećanje na davna vremena i način života ljudi toga kraja. Također vrijedno je posjetiti Svetište Majke Božje Snježne u Ličkom polju gdje se možete pomoliti u okrilju netaknute prirode. Svake godine 5. kolovoza na tom se mjestu okuplja mnoštvo vjernika i hodočasnika.

Ravna Gora se smjestila u središnjem dijelu Gorskog kotara na visoravni prosječne nadmorske visine od 800 metara. Općina Ravna Gora ima oko 3000 stanovnika, a u sastavu općine još su i mjesta: Kupjak, Leskova Draga, Stari Laz, Stara Sušica i Šije.

Među kulturne znamenitosti Ravne Gore spada Frankopanski dvorac u Staroj Sušici koji s crkvicom sv. Antuna Padovanskog i pripadajućim velikim parkom čini jedinstvenu kulturnu cjelinu. Prekrasan dvorac danas služi kao dječje odmaralište.

Najveće spomeničke vrijednosti čuva riznica župne crkve Sv. Terezije Avilske u kojoj se nalazi pozlaćena pokaznica, dar Marije Terezije iz 1778. godine.

Ravna Gora svakako je pogodna za ljubitelje biciklizma jer upravo se tamo nalazi 150 kilometara biciklističkih staza, pod nazivom „ Ravnogorske zelene staze, a ujedno pogodne su i za šetnju. Osim toga ovo je područje i veoma pogodno za bavljenje nordijskim skijanjem, ali i za rekreacijsko skijanje i sanjkanje.

Za ljubitelje aktivnog odmora u ponudi su i nogometno igralište, boćalište, tereni za tenis, ta novoizgrađeni sportsko-poslovni centar u sklopu kojeg se nalazi kuglana te kongresna dvorana.

Interesantno je posjetiti izletište Javorova kosa s planinarskom kućicom. Prema legendi pokraj kučice se nalazilo ljekovito vrelo Božji studenac. S obzirom na bogatstvo divljači te ostalih šumskih životinja te raznolikost specifičnih biljaka ovo je područje idealno za lovce, ekologe, foto i video snimatelje.

U posljednje vrijeme u turističkoj ponudi Ravne Gore našla se i manifestacija pod nazivom „Plodovi gorja“. Plodovi gorja“ zapravo predstavljaju turistička događanja od svibnja do listopada, a bazirana je na šetnji, uz istovremenu edukaciju o šumskim plodovima karakterističnu za određeno doba , te berbu istih. A osim berbe možete i uživati u ukusima autohtone kuhinje, te ostalim domaćim proizvodima kao što su sokovi, likeri, kolači…

Nedaleko od Ravne Gore nalazi se malo selo Leskova Draga gdje se nalazi muzej na otvorenom, obitelji Juretić. Ondje se nalaze sačuvani dijelovi stare pilane-vodenice. Stara električna pilana je još uvijek u funkciji, a sačuvan je i cijeli kompleks od nekoliko zdanja velikog seljačkog gospodarstva sa zavičajnom zbirkom, ribnjakom i uređenom šetnicom.

Grad Čabar je treći grad po veličini u Primorsko-goranskoj županiji, te površinom zauzima gotovo četvrtinu prostora Gorskog kotara. Smjestio se u dubokoj kotlini te je sa svih strana okružen okomitim liticama i brdima. Njegov prostor je periferan, granični i manje dostupan glavnim prometnim pravcima Hrvatske i susjedne Slovenije. Prostire se na geografskim visinama između 650 i 1200 m nad morem, pa zbog toga ima otežane zimske uvjete i nepovoljan geografsko-prometni položaj.

Najznačajnija naselja su Čabar, Gerovo, Prezid, Plešce i Tršće. Veća naselja smještena su uz dvije glavne prometnice: od Delnica prema Republici Sloveniji (Gerovo, Tršće, Prezid), i uz rijeke Čabranku i Kupu prema Brodu na Kupi (Čabar, Plešce)

Grad Čabar bogat je prirodnim ljepotama kao što su: Nacionalni park Risnjak, Snježnik, te nezagađene rijeke i predivni izvori rijeka Kupe i Čabranke.

Izvor Čabranke udaljen je oko 15 minuta hoda od centra Čabra kroz kojeg protječe. Rijeka Čabranka granična je rijeka između Slovenije i Hrvatske cijelim svojim tokom, a dugačka je oko 15 kilometara.

Upravo te prirodne ljepote doprinose turističkoj ponudi grada Čabra te okolnih mjesta. Tako se ljubitelji aktivnog odmora mogu odlučiti za : planinarenje, vožnju kajakom, ribolov, biciklizam ili jednostavno šetnju utabanim šumskim stazama ili stazama uz rijeke.

Od kulturno – povijesnih znamenitosti Čabra treba svakako spomenuti kaštel Petra Zrinskog i baroknu crkvu Svetog Antuna Padovanskog s kalvarijom iz 17. stoljeća u kojoj se nalazi vrijedna oltarna slika Valentina Metzingera iz 1758. godine. Osim toga vrijedno je još i spomenuti galeriju Vilima Svečnjaka, zatim etnološku zbirku grada Čabra kao i zanimljivu zbirku lovačkih trofeja Marijana Filipovića.

Vrbovsko se nalazi u istočnom dijelu Gorskog kotara i drugo je po veličini naselje u Gorskom kotaru. Smješteno je na pola puta između Zagreba i Rijeke, što svakako pogoduje njegovom razvoju.

Područje grada Vrbovskog od kojih su značajnija mjesta Vrbovsko, Moravice, Lukovdol, Severin na Kupi i Gomirje obiluje vrijednim sakralnim, kulturno-povijesnim spomenicima, te kulturnom baštinom.
U samom središtu Vrbovskog nalazi se crkva Sv. Ivana Nepomuka – mala «katedrala» Gorskog kotara, a u Gomirju Manastir. To je najzapadniji pravoslavni manastir u Europi u čijem je sklopu i crkva Sv. Jovana Krstitelja. Smatra se da manastir potječe iz 1600. godine, a gradnja današnje crkve započela je 1719. Manastir je bio poznat kao duhovni centar, a danas je sjedište gomirske parohije i stjecište vjerskog života pravoslavnih vjernika.

Svega nekoliko kilometara dalje u Severinu na Kupi smješten je dvorac Zrinsko-Frankopanski izgrađen u 15. stoljeću. Okružen je parkom u kojem se također nalazi i kapela Svetog Florijana.

U blizini Vrbovskog nalazi se mjesto Lukovdol koje je jedno od najstarijih goranskih naselja. U Lukovdolu se nalazi jedna od najstarijih crkava Gorskog kotara, crkva Svete Marije na nebo uzete. Pretpostavlja se da je izgrađena oko 1573. godine, a radi se o kasnogotičkoj jednobrodnoj građevini s polukružnim svetištem i masivnim tornjem šiljatog krova. Osim te crkve na Rtiću iznad Lukovdola nalazi se proštenička crkva Svetog Franje Ksaverskog iz 17. stoljeća. To je jednobrodna crkva s trostranim završetkom i pobočnim zvonikom koji je vjerojatno nastao kao obrambeni objekt. U crkvi je sačuvan izuzetno zanimljiv inventar koji se sastoji od drvenih, rezbarenih, i pozlaćenih oltara kao i drvenog baroknog namještaja zbog čega predstavlja jedan od najvrednijih sakralnih objekata Gorskog kotara.

Osim sakralnih vrednota Lukovdol je značajan i po tome da je tamo 21. ožujka 1913. godine rođen Ivan Goran Kovačić. Njegova je kuća zaštićena kao spomenik kulture i u njoj je smješten memorijalni muzej, galerija i knjižnica. Nedaleko od kuće, u amfiteatru stoji spomenik s uklesanim stihovima ovog velikog goranskog pjesnika. Na prvi dan proljeća, u znaku pjesništva i mladih stvaralaca, a u spomen na Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu se svake godine održavaju pjesnički susreti pod nazivom „Goranovo proljeće“.

Osim kulturnih vrednota ovaj se kraj može podičiti različitim prirodnim ljepotama. Rijeka Kupa i Dobra tako su idealne za kanuing, kupanje, ribolov, te za šetnju ili vožnju biciklom po stazama uz rijeku te mnogim drugim. Glavni adut ovoga kraja može se reći da je kanjon Kamačnik. Kamačnik je zaštićeni krajolik, kroz kojeg vodi 3 kilometara duga staza koja vodi kroz očaravajuće ljepote kanjona. Osim toga svakako je zanimljivo posjetiti oko 7 km udaljeno od Vrbovskog, izletište „Litorić“ te vidikovac „Orlova stijena“, kao i Čogrljino jezero koje se nalazi u Moravicama.

Mjesto Crni Lug smjestilo se u podnožju Risnjaka. Okružuju ga zelene livade i tamna crnogorična šuma po kojoj je i mjesto dobilo ime. Nalazi se na nadmorskoj visini od 726 m i zajedno s obližnjim Malim Selom smješteno je uz cestu Delnice-Prezid.

Crni Lug polazišna je točka za obilazak Risnjaka, Snježnika i Izvora Kupe. U samom mjestu nalazi se Uprava Nacionalnog parka „Risnjak“ i glavni ulaz u park, a upravo je to glavni turistički adut Crnog Luga.

Zanimljivo je napomenuti da Crni Lug za razliku od svih drugih mjesta Gorskog kotara, u vrijeme poklada jedini ima maškare-zvončare koji su inače karakteristični za Primorje. Osim po tome u posljednje vrijeme Crni Lug poznat je i po tradicionalnom takmičenju u branju gljive Smrčka, popularnoj Marohlinijadi.

Gornji tok rijeke Kupe, koji dijelimo sa susjednim općinama Brod Moravice i Čabar, sjeverni je dio znan pod nazivom Kupska dolina. Najveće naselje uz gornji tok ove rijeke je Brod na Kupi. Kupska dolina je turistički najrazvijeniji dio delničkog kraja, pa i Gorskog kotara u cijelosti. Ovdje se niska, duboko usječena dolina Kupe kao topli klin zabija u temperaturno hladni gorski kotar što povećava mogućnost uzgoja starih sorta jabuka, te ostalih sorti voća i povrća koje u ostalim dijelovima gorskog kotara rode kasnije ili uopće ne dozrijevaju. Kupa i njeni pritoci su pogodni za sportski ribolov, a za planinare i ljubitelje hodanja veći dio doline ponuđen je kroz goranski planinarski put.

Hidromorfološki gledano, Kupska dolina je kanjon s malim kotlinskim proširenjima u kojima su nastali slikoviti zaseoci jedan nedaleko drugoga. Brod na Kupi je brodska dolina u malom. Ona je kulturno historijsko naslijeđe koje posjeduje ovo naselje s jedva 176 stanovnika.

U Brodu na Kupi možete odabrati način na koji želite upoznati rijeku Kupu, rafting ili plovidbu kanuima koja završava na rekreacijskom piknik-prostoru nedaleko od sela Čedanj. Osim toga možete uživati u prirodnoj hidromasaži malih brzaka Kupe na plaži lokaliteta Pritiske, nedaleko naselja Gustog Laza ili uživati u čarima sportskog ribolova i mušičarenja.

Posjetiteljima su dostupni i podaci o režimu lova na svakom od riječnih tokova toga područja: Kupi, Kupici i Curku. U rijekama se od ribljih vrsta mogu loviti: obična i potočna pastrva, lipljan, klen, mrena i druge.

Od kulturnih znamenitosti Brod na kupi može se podičiti dvorcem obitelji Zrinski iz XVII. stoljeća koji se nalazi u samom središtu mjesta. Od nekadašnje slave i plemićkih simbola ostao je samo buzdovan, postavljen visoko na vrhu kule dvorca. Taj dvorac i utvrda s teško okovanim vratima, puškarnicom i tunelom iskopanim u podzemlju trebao je poslužiti za obranu i spas u velikoj nevolji. S obzirom na dvojaku ulogu na njemu nema graditeljske raskoši. Sve odiše jednostavnošću, masivnošću i čvrstoćom. Stara vrata još su okovana kračunima i čvrstom bravom, a izlizane kamene ploče prizemlja govore o prohujalim vremenima. Iza utvrde smještena je crkva Svete Marije Magdalene koju je 1670. godine dao izraditi hrvatski plemić Petar Zrinski. Crkva je nekad zajedno sa dvorvem bila opasana obrambenim zidom, i sa dvorcem je nekada činila cjelinu. Mnogim obnovama crkvi je promijenjen izgled.

U selu Homer nedaleko od Broda na kupi nalazi se ribogojilište pastrve, gdje u svakom trenutku možete dobiti svježu ribu.

U dolini rijeke Kupe nalaze se najveće hidrografske i estetske vrijednosti ovog planinskog kraja.

Vršni dio Drgomlja posjeduje univerzalni prirodni kompleks najljepše i najrasprostranjenije goranske spilje/pećine – Hajdovu hiža. Spilja zbog teškog pristupa, nije osposobljena za turistički posjet već je izazov za avanturiste uz korištenje adekvatne opreme. U blizini spilje nalazi se vidikovac s kojeg se pruža neopisivo lijep pogled ka sjeveru i na čitav bogomdani rezervat Kupe podno njega.

Ovaj kraj nikako ne smijete napustiti, a da niste prošetali Čudesnom dolinom leptira. Naime Gornji tok rijeke Kupe je upravo čudesna dolina leptira. Na tom području od dvadesetak kilometara istraživanjem je registrirano gotovo 500 vrsta leptira. Broj nije konačan, ali već pokazuje izvanredno bogatstvo pogotovo danjih leptira tako da na ovom malom prostoru nalazimo oko 60 % hrvatske faune leptira.

Područje Grada Delnica čini “Delnički trolist” – Delnice, Crnoluško – risnjački kraj i Kupska dolina. Delnice su središnje i najveće naselje Gorskog kotara s približno 5000 stanovnika. Smještene su u Delničkom polju na 698 m nadmorske visine uokvirene uzvišenjima Drgomlja, Petehovca i Japlenškog vrha. Delnice su najviši grad u Hrvatskoj tj. medicinski gledano u zoni su tzv. podražajne klime posebno preporučljive za visinske pripreme sportaša te odmor, rekreaciju, šetnje u prirodi, skijaško trčanje. Zrak je specifičan, oplemenjen mirisom crnogorice što čini prirodnu aroma terapiju.

Delnice se mogu podičiti svojim šetnicama i trim-stazama, te neposrednom blizinom objekata prirodne i kulturne baštine pod zaštitom, mnogim sportskim objektima koji omogućuju aktivan odmor ljeti i zimi.

Jedan od najvažnijih spomenika kulturne baštine je Kuća Rački, najstarija naša kuća.. Kuća Rački je spomenik kulture pod zaštitom, ona je etno i graditeljska goranska baština uređena za posjet. Po svom današnjem izgledu najviše nam govori o organizaciji doma i o staroj graditeljskoj baštini Delnica. Starost ove kuće, kao i njoj sličnih, procjenjuje se na 200-300 godina. Rekonstrukcijama i zaštitom nastojala se što više sačuvati njena izvornost. Raspored prostorija, veličina ovakvih kuća bila je izvanredno prilagođena prirodnim uvjetima ovog kraja – cijelo gospodarstvo se nalazilo pod jednim krovom, na okupu, što je naročito olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima. U spomenike etno kulturne baštine ubraja se i Popovićev mlin. Tu se nalaze dva mlina, kameni i suvremeniji sa željeznim valjkom i jedini su takvi primjerci u cijeloj Primorsko – goranskoj županiji. Svojim izgledom te načinom rada jasno nam govore o načinu rada na koji se nekada mljelo. Zainteresirani imaju mogućnost razgledati mlin te čuti interesantnu priču vezanu uz njega.

Za ljubitelje sporta Delnice u svojoj ponudi imaju bazen, teniske terene, stadion i pomoćna igrališta, športsku dvoranu, kuglanu, teretanu, biciklističku stazu, multifunkcionalnu dvoranu koja je zimi klizalište. Zimi se također može koristiti skakaonica, te se može skijati na skijalištu Petehovac. U centru Delnica nalazi se park Kralja Tomislava, gdje su u ograđenom prostoru smještene srne. Tako je djeci osim standardnih zanimljivosti koje se nalaze u parku ovo posebna atrakcija.

Osim kulturnih i prirodnih znamenitosti u Delnicama tj. Polanama obližnjem vikend- naselju se tradicionalno održava manifestacija „Tragom goranske starine”

To je tradicionalna pučka fešta na otvorenom koja se održava ljeti u mjesecu srpnju i zimi u siječnju. Svrha ove manifestacije je oživljavanje starih običaja uz prezentaciju domaće goranske kuhinje, a nakon toga slijede glazbeni susreti i koncerti, te vrtna zabava (ljeti).

Cesta koja vodi do vrha Bitoraja nalazi se u blizini željezničke stanice u Vratima, koje su od Fužina udaljene oko 2 km. Do vrha Bitoraja dijelom puta vodi šumska cesta, a dijelom puta prolazi se kroz šumu. Cijelim putem postavljene su smjernice koje će vas sigurno dovesti do vrha. Prije nego se popnete na sam vrh naići čete na sklonište, malu kučicu u kojoj se može i prespavati, a od nje je potrebno oko 15 minuta do samog vrha Bitoraja koji se nalazi na nadmorskoj visini od 1386 metara.

Planinski masiv Snježnika, smješten sjeverozapadno od nešto višeg vrha Risnjaka, odlikuje se bogatstvom vegetacijskog pokrova. Vrh Snježnika (1506 m) je kamenit okružen cvjetnim planinskim livadama, sa kojeg se otvara prekrasan pogled na sve četiri strane svijeta. Planinarski dom Snježnik, kapaciteta 20 ležaja) smješten je svega nekoliko minuta podno vrha. Najkraći i najjednostavniji prilaz je Rimskom cestom koja polazi od strane Platka.

Bjelolasica, smještena u zapadnom djelu Gorskog kotara najviša je njegova planina čiji se vrh Kula nalazi na 1534 metara nadmorske visine. Bjelolasica je dugačka 7 kilometara, a karakterizira je uski svijetli hrbat koji se ističe iznad šumskog pojasa.

Pristup Bjelolasici moguć je iz Begovog Razdolja koji se smjestio na njenim zapadnim obroncima na 1078 metara nadmorske visine, te je kao takvo najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj. Od hotela Jastreb u Begovom Razdolju vodi cesta kojom se dolazi do podnožja Bjelolasice. Od podnožja do vrha Kula vodi utabana staza, okružena gustom šumom koja ja na mjestima rijeđa, te tada otvara pogled na veličanstvene prizore, okolna brda, skladno prekrivena visokom crnogoricom.

S druge strane Bjelolasice vrhu Kula, moguć je pristup iz naselja Vrelo gdje se nalazi i Hrvatski olimpijski centar „Bjelolasica“ poznat kao odredište za visinske pripreme sportaša, te zimi kao atraktivno skijalište.

Isprepletene šumske staze i ceste, planinarski putovi te prekrasni krajolici za lijepog vremena čine ovu planinu znimljivom pješacima, planinarima te biciklistima, a zimi kada cvjetne livade budu prekrivene snijegom Bjelolasica, bogata skijaškim terenima postaje mamac ljubiteljima zimskih aktivnosti.

Veličinom druga rijeka Gorskog kotara. Razvija se istočno od Skrada iz nekoliko manjih izvorišnih krakova, kojima se kod Vrbovskog priključuje Kamačnik. Dolina Dobre se sastoji od proširenja i sutjeski. Svojim tokom kod Ogulina nestaje u jedinstvenom Đulinom ponoru, a zatim ponovo izvire desetak kilometara dalje jakim vrelom (Gojačka Dobra)…

Čabranka, lijeva pritoka Kupe dugačka 17,5 km, izvire na samom kraju dubokog i uskog završetka Kupske doline, iz pukotina vrletnih stijena Velikog Obrha (546 m).

Rijeka Kupa izvire iz krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, te zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica: mlinova i pilana. Granična rijeka postaje na ušću lijeve pritoke Čabranke u Kupu.

U svom gornjem toku, Kupa se probija kroz šumovit kanjon. Na nekim se mjestima kanjon proširuje te se tamo nalaze plodne njive i polja.

Izvor kupe je dojmljiva hidrološka pojava koja se nalazi na 313 m nadmorske visine svojom mirnoćom i neobičnom modrozelenkastom bojom, u dubokoj usjeklini, okružena šumama i visokim stijenama pruža jedinstven doživljaj. Nalazi se pod zapadnim pristrancima Risnjaka, a pristup izvoru je iz sela Razloge ili iz Kupske doline, iz sela Hrvatsko.

Nedaleko od Mrkoplja u Mrzloj Dragi nalazi se speleološki objekt Pilarova ledenica koja je dobila ime po hrvatskom geologu dr. Đuri Pilaru. Pilarova ledenica je jama, sa silaznim kanalom dužine oko 150 metara, a temperatura na dnu je uvijek oko 0°C. Pilarova ledenica spada u najpoznatije u Gorskom kotaru, a karakterizira je led koji se u njoj zadržava cijele godine. Voda prokapnica koja kaplje sa stropa i ledi se, stvara prozirne sige ledenice zadivljujućeg izgleda.

S najvišim vrhom od 1154 m šumsko područje nad dolinom Kupe pruža lijepe poglede na Kupsku dolinu, Kuželjsku stijenu…

Hajdova hiža – Najveća pećina Gorskog kotara, zbog teškog pristupa dostupna je samo speleolozima. Prostrani ulaz u pećinu je nasuprot slovenskoj Kuželjskoj steni, u strmim hridinama vrha Belice. Ulazna dvorana, dužine 85 m, širine 27 m i visine oko 16 m, spada u najveće podzemne prostore otkrivene u našem kršu. Splet kanala i još nedovoljno istraženih pukotina iznosi oko 900 metara.

Spilja Vrelo nalazi se 3 km od središta Fužina. Spilja je otkrivena 1950. godine, a njena starost procjenjuje se na oko tri i pol milijuna godina.

Spilja Vrelo je dugačka oko 300 metara, a turisti prilikom razgledavanja mogu vidjeti oko 250 metara spilje. Kroz spilju vodi ravan uređen put s kojega se pogled pruža na brojne stalagmite i stalaktite zanimljivog izgleda, te vodi do spiljskog jezera. Kroz spilju teče potok koji za vrijeme dužeg kišnog razdoblja poplavljuje spilju. Ova je spilja posebna osim po svojim brojnim ljepotama, po tome što u njoj nema niti jedne stepenice pa se tako ubraja među rijetke spilje u Europi koje su dostupne za posjet invalidnim osobama, starijim osobama te djeci.

Spilja Lokvarka nalazi se u Lokvama. Otkrivena je 1912. godine, te se ubraja najveće spilje Hrvatske, namijenjene i uređene za posjet turista.

Spilja je dugačka 1200 metara, no za posjetitelje je dozvoljeno razgledavanje spilje do 900 metara. Spilja je prirodno podijeljena na četiri galerije, no za posjetitelje su dostupne samo tri, dok četvrta zadnja otkrivena nije namijenjena posjetiteljima. Visinska razlika između ulazne i zadnje dostupne točke posjetiteljima, iznosi 140 metara. Uređene staze i stepenice vode do dvoranskih prostora u kojima se nalaze mnogi zanimljivi spiljski kameni ukrasi i saljevi, te do podzemnog jezera.

Bijele i Samarske stijene su jedni strogi rezervat u Primorsko – goranskoj županiji, te predstavljaju jedinstven geomorfološki fenomen krasa u okrilju šume, uz niz zanimljivosti biljnog i životinjskog svijeta.

Put koji vodi do stijena udaljen je oko 3 kilometara od Mrkoplja, ali je do njih moguće doći i iz Jasenka.

Bijele stijene visine 1335 metara obiluju različitim oblicima kukova, vertikalnih škrapa, tornjića, vrata, svodova te žljebova u kojima se snijeg zadržava cijele godine. Umorni posjetioci mogu predahnuti u maloj planinarskoj kući koja se nalazi u samom srcu Bijelih stijena.

Samarske stijene visine 1302 metara, iako niže teže su pristupačne. Samarske stijene čine veliki labirint kamenih skulptura nesvakidašnjih oblika i ponikava obraslih miješanom šumom smreke i jele. Na putu do vrha nalazi se Ratkovo sklonište. Sklonište je svakako zanimljivo jer je smješteno u pećini stijene koja ga nadvisuje kao prirodni krov.

Petehovac je brdo koje se uzdiže nad Delnicama i doseže visinu od 1035 metara nadmorske visine. Petehovac je za vrijeme lijepog vremena pogodan za šetnje i planinarenje, te vožnju biciklom, a u zimskim mjesecima idealan je za skijanje.

Na Petehovcu se danas na ruševinama starog skijališta nalazi mali skijaški centar s hotelom, a do njega je malo igralište za djecu sa klackalicom, ljuljačkom i toboganom tako da i najmanji neće biti zakinuti za zabavu. Skijaška staza je dosta kratka (350 metara) i nije baš strma no time se Petehovac pozicionira kao odlično skijalište za početnike. U ponudi skijališta je i noćno skijanje, a za one koji ne znaju skijati nalazi se staza za sanjkanje. Na skijalištu se može unajmiti skijaška oprema kao i sanjke.

Na Petehovcu treba svakako posjetiti Lokalitet Jagodina stijena koji je udaljen 500 m od glavnog objekta na Petehovcu, uz kojeg je vezana legenda o mladoj djevojci koja si zbog nesretne ljubavi oduzima život skakanjem sa strme litice, koja po njoj i dobiva ime. Potom je zgodno posjetiti Polane – vikend naselje, gdje se nalazi i lovačka kuća u kojoj možete kušati tradicionalne goranske specijalitete.

Izletište Litorić udaljeno je oko 7 kilometara od Vrbovskog. Smješteno je na preko 700 metara nadmorske visine u okrilju šume. Na Litoriću se nalazi uređena lovačka kuća s roštiljem, uređenim prostorom za nogomet, jogom za boćanje pa je svakako pravi mamac izletnicima. Osim toga s tog mjesta pruža s i mogućnost planinarenja i šetnje po Goranskom planinskom putu, ali vožnja biciklom.

Od Litorića je 4 kilometara udaljen vidikovac „Orlove stijene“ s kojeg se pruža prekrasan pogled na rijeku kupu te sela susjedne Slovenije. Planinari mogu prilikom posjeta vidikovcu otisnuti žig u svoje bilješke.

Izletište Kamačnik nalazi se u blizini Vrbovskog. Polazna točka za razgledavanje kanjona Kamačnik nalazi se na ušću Kamačnika u Dobru gdje se nalazi i ugostiteljski objekt. Na samom ulazu u kanjon nalaze se ostaci stare pilane koji svojim izgledom pričaju posebnu priču o prošlosti i upotpunjuju cjelokupni sliku kanjona. Od tog mjesta počinje staza duga 3 kilometara koja vodi do samog izvora Kamačnika. Staza je okružena prekrasnom netaknutom prirodom. Dio staze nalazi se uz sam potok, a na nekim mjestima staza uključuje prijelaz potoka preko drvenih mostova i tako vodi do zelene doline gdje se nalazi izvor Kamačnika.

Zeleni vir i Vražji prolaz nalaze se u kanjonu, podno Skrada. Proglašeni su geomorfološkim rezervatom 1962. godine, te se prostiru na površini od oko 200 hektara.

Do rezervata se može doći uređenim planinarskim stazama, šetnjom uz potok Curak, ili asfaltiranom cestom, osobnim automobilom. Svi ti putovi posebni se i zanimljivi na svoj način, a osim toga ukoliko vas rezervat svojim prirodnim ljepotama privuče da ga ponovo posjetite, što sigurno hoće, možete odabrati stazu kojom još niste išli i učiniti ponovni posjet zanimljivijim.

Na ulazu u rezervat nalazi se planinski dom „Zeleni vir“ koji u svojoj ponudi ima domaća goranska jela, različite slastice od šumskih plodova, te specijalitet karakterističan za taj kraj – skradsku štrudlu.

Zeleni vir je izvor na dnu plitke spilje čiji je ulaz okružen okomitim stijenama niz koje pada slap. Zeleni vir dobio je ime po zelenkastoj boji vode koja nastaje u spilji. Cijelim putem hodajući po utabanim stazama okruženim prekrasnom netaknutom prirodom pratit vas lagani žubor vode.

Druga atrakcija rezervata je Vražji prolaz, kanjon dugačak 800 metara. Ondje se između visokih stijena probija potok Jasle te svojim djelovanjem oblikuje kamen i ostavlja za sobom očaravajuće prizore. Kroz Vražji prolaz vode uske staze, stepenice i mostići ispod kojih žubori potok.

Iznad zaravni kojom završava Vražji prolaz nalazi se spilja Muževa hižica. Ime je dobila po mužu tj. muškarcu koji je bio gospodar skupine ljudi koja se za vrijeme najezde turaka skrivala u toj spilji. Spilja je dugačka oko 200 metara i obiluje sigastim ukrasima. Na kraju spilje koji još nije dovoljno istražen nalazi se jezerce, u kojem je u isto vrijeme kad i u Postojnskoj jami pronađena čovječja ribica. Prilikom posjeta spilji potrebno je imati bateriju jer u spilji nije postavljena rasvjeta.

Park-šuma Japlenški vrh nalazi se kraj Delnica. Ishodište za posjet Japlenškom vrhu je motel „Lovački dom“ do kojeg se može doći s ceste Zagreb-Rijeka ili stubama koje do njega vode iz parka koji se nalazi u centru Delnica.

Japlenški vrh je brdo visine 842 metra, koje se uzdiže sa jugozapadne strane Delnica bogato brojnim stazama i šetnicama u okrilju bukove i jelove šume. Od „Lovačkog doma“ može se poći na kružnu šetnju oko brda ili se jednom od staza može popeti na njegov vrh. Blizina i povezanost zaštićene prirode s gradom čine ovo područje atraktivnim.

U podnožju brda nalazi se skakaonica s koje se pruža pogled na Delnice.

Park-šuma Golubinjak od središta Lokava udaljena je oko 1 kilometar. Golubinjak je proglašen zaštićenom park šumom 1955. godine i zauzima područje veličine 51 ha. Na tom mjestu našle su se prirodne ljepote karakteristične za goranski krajolik.

Na samom ulazu u Golubinjk nalazi se velika livada na kojoj se nalazi i ugostiteljski objekt gdje se mogu kušati specijaliteti goranske kuhinje. Kako bi ponuda samog parka bila potpunija uz ugostiteljski objekt nalazi se i višenamjensko sportsko igralište i bočalište.

U Golubinjaku šećući uređenim stazama možete vidjeti „Kraljicu šume“, a to je divovska jela starija preko 250 godina. Njena visina doseže 37 metara, a široka je u promjeru 140 centimetara. Cijelim putem moći ćete vidjeti skulpture lokvarske likovne kolonije. Golubinjak obiluje raznim otvorima u stijenama interesantnih oblika, kao što je na primjer otvor „Paklena vrata“. Ondje sa nalaze i dvije spilje Ledena spilja i Golubinja spilja koja je dobila naziv po golubima dupljašima koji su u njoj obitavali. Ledena spilja specifična je po tome što se u njoj snijeg i led često zadržavaju i u ljetnim mjesecima.

Osim prirodnih ljepota koje nudi, Golubinjak je i idealno mjesto za održavanje raznih manifestacija.

Risnjak je proglašen nacionalnim parkom 1953. godine na prijedlog dr. Ive Horvata. Specifičnost ovog područja, a ujedno i razlog zašto je proglašeno nacionalnim parkom je u tome što se na relativno malom prostoru nalaze brojni geološko-geomorfološki, vegetacijski, klimatski i pedološki fenomeni.

Nacionalni park risnjak zauzima površinu od 6400 hektara, a prostire se na nadmorskoj visini između 290 i 1528 m. Nacionalni park osim masiva Risnjaka obuhvaća i hidro geomorfološki spomenik prirode, izvor rijeke Kupe, te planinski masiv Snježnika.

Planina Risnjak ( Veliki Risnjak 1528 m ) dio je gorskog praga Hrvatske, a pripada Dinarskom sustavu koji se pruža od istočnih Alpi do Šarsko-pindskog gorja obuhvaćajući sjeverozapadno područje Gorskog kotara. Risnjak obiluje raznolikom florom i faunom, pa je tako interesantno spomenuti da je ondje osim divljači moguće vidjeti medvjeda, vuka i risa. Zainteresiranima se tako uz prethodnu najavu može organizirati promatranje ovih inače rijetko vidljivih životinja u prirodnom staništu. Od biljnih vrsta, a ovdje ih ima zaista mnogo svakako valja istaknuti runolist koji je pod posebnom zaštitom.

Uprava nacionalnog parka Risnjak nalazi se u selu Bijela Vodica kraj Crnog Luga gdje je i glavni ulaz u park. U park se može ući i preko Vilja, s prijevoja Gornje Jelenje, te iz Kupske doline.

Ukoliko se odlučite na obilazak Risnjaka s crnoluške strane moći ćete ići poučnom stazom Leska. Takva staza jedinstvena je u Hrvatskoj, jer je projektirana i izvedena tako da je svakom posjetiocu omogućeno da je samostalno prijeđe, identificirajući sve prirodne i kulturne ljepote nacionalnog parka Risnjak. Prilikom obilaska parka posjetioci se mogu okrijepiti i prespavati u planinarskom domu koji se nalazi na Šloserovoj livadi podno velikog Risnjaka, vršne risnjačke stijene. Planinarski dom otvoren je od svibnja do studenog.

Prilikom posjeta nacionalnom parku svakako vrijedi vidjeti izvor rijeke Kupe hidro geomorfološki spomenik prirode. Izvor se nalazi na 313 metara nad morem. Do izvora rijeke Kupe može se doći dobro obilježenom atraktivnom serpentinskom stazom iz sela Razloge, ili sa Sjeverne strane iz Kupske doline, iz sela Hrvatsko odakle je put blaži i duži. Izvor kupe je jezeroliko krško vrelo tirkizne, zeleno-plave boje, a zove se još i Kupeško jezero. Dugačko je 200 i prosječno široko 30 metara.

Snježnik koji se također nalazi u sastavu nacionalnog parka Risnjak nalazi se sjeverozapadno od Risnjaka. Najjednostavniji i najkraći prilaz do Snježnika je Rimska cesta koja polazi od strane Platka. Vrh Snježnika koji doseže visinu od 1506 metara, je kamenit i okružen planinskim cvjetnim livadama.